Važno je na vrijeme shvatiti značaj zdravlja uopšte, kako bismo na taj način mogli spriječiti nastanak manjih, a kasnije i većih zdravstvenih problema.

Zubi imaju nezamjenjivu ulogu u našem životu i bitno utiču na njegov kvalitet, pa zato zahtijevaju njegu i pažnju od trenutka samog nicanja u usnoj šupljini.

Na njihov kvalitet i postojanost utiču:

Važno je na vrijeme shvatiti značaj zdravlja uopšte, kako bismo na taj način mogli spriječiti nastanak manjih, a kasnije i većih zdravstvenih problema.

Zubi imaju nezamjenjivu ulogu u našem životu i bitno utiču na njegov kvalitet, pa zato zahtijevaju njegu i pažnju od trenutka samog nicanja u usnoj šupljini.

Na njihov kvalitet i postojanost utiču:

• pravilo i redovno održavanje oralne higijene,
• redovni pregledi kod stomatologa,
• ishrana,
• nasljedni faktor.

Pravilno i redovno održavanje oralne higijene

Održavanje oralne higijene počinje sa pojavom prvog zuba u ustima djeteta.

Roditelji moraju biti informisani ne samo o načinu čišćenje zuba, već i o hrani koju dijete ne bi trebalo konzumirati, da  bismo spriječili nastanak ranog karijesa.

U početku je dovoljna gaza namočena u mlaku vodu ili čaj kamilice (nezaslađen), kojom nježno skidamo naslage sa zubića i masiramo desni i jezik.

Oko prve godine upoznajemo dijete sa četkicom za zube. U početku je to igra, najbolje je da zube čistite zajedno, a na kraju uzmete četkicu i operete djetetu zube. Kako dijete raste, naučit će držati četkicu i prati zube gledajući roditelje kako to redovno rade.

Četkica za zube je glavno sredstvo za  održavanja oralne higijene. Potrebno je da se koristi kvalitetna četkica, da se zubi peru dovoljno često i da pranje traje dovoljno dugo, kao i da se primjenjuje pravilna tehnika pranja zuba.

 Preporučuje se korištenje umjereno tvrdih (“medium”) četkica, jer su one dovoljno efikasne u odstranjivanju dentalnog plaka, a pri tome ne oštećuju osjetljivu sluzokožu desni. Glava četkice treba da bude duga najviše tri, a široka jedan centimetar, pri čemu vlakna ne smiju da prelaze dužinu od 12 mm i treba da su sva iste dužine. Četkice se izrađuju od prirodnih ili sintetičkih vlakana. Bolje su one od sintetičkih, jer ne upijaju vodu, ne bubre i ne mijenjaju oblik, a isto tako nisu porozne, pa je smanjena mogućnost zadržavanja bakterija na njima.

Kada je u pitanju učestalost i dužina pranja zuba, trebalo bi ih prati poslije svakog obroka, a minimalno ujutru poslije doručka i uveče prije spavanja i to u trajanju od najmanje tri minuta. Poslije međuobroka, ako nema mogućnosti za pranje zuba, bilo bi dobro izmućkati usta vodom, jer se tako bar djelimično odstranjuju naslage sa zuba.

Što se tiče tehnike pranja zuba, spomenut ćemo najčešće korištenu, tzv. rotacionu  metodu: četkica se postavi paralelno sa nizom zuba i pod uglom od 45 stepeni u odnosu na uzdužnu osovinu zuba, pri čemu jedan dio vlakana treba da bude na desnima, a drugi na površini zuba. U gornjoj vilici smjer četkice je odozgo prema dole, a u donjoj suprotno, uključujući u isto vrijeme i kružne pokrete četkice. Peremo vanjsku i unutrašnju stranu zuba, a na kraju griznu površinu pokretima naprijed-nazad.

Pomoćna sredstva za održavanje oralne higijene su: pasta za zube, zubni konac, interdentalne četkice i specijalne čačkalice za zube.

 Na tržištu postoji veliki izbor pasti i njihova osnovna uloga da potpomognu mehaničko djelovanje četkice za zube u otklanjanju naslaga sa desni i zuba, a zatim da prijatnim okusom, mirisom i dezodorantnim svojstvima otklanja neprijatan zadah iz usta. Time se postiže kozmetičko-higijenski efekat koji podstiče i povećava volju za redovnim održavanjem oralne higijene. Paste za zube imaju značajnu ulogu u kontroli razvoja dentalnog plaka, ali same nisu dovoljne za zaustavljanje i redukciju karijesa. Mogu biti samo korisna dopuna u pravilnom mehaničkom uklanjanju plaka pomoću četkice za zube. Pasta treba da sadrži fluor, koji igra značajnu ulogu u redukciji karijesa.

Zubni konac i interdentalne četkice uklanjaju naslage u međuzubnim prostorima i prilagođavaju se pacijentovim individualnim potrebama, zavisno od stanja zuba, navika, dobi i sl. Preporučuje se jednom dnevno koristiti zubni konac ili interdentalne četkice.

Čačkalice se više savjetuju  kod starijih pacijenata, gdje postoje veći prostori između zuba, zbog  povlačenja zubnog mesa.

Redovan stomatološki pregled

-podrazumijeva klinički pregled stomatologa i profesionalno čišćenje zuba.

Da bi prevenirali nastanak oboljenja usne šupljine, potrebno je da posjetite stomatologa dva puta godišnje. Pacijenti sa visokim karijes rizikom i upalom zubnog mesa, oni koji imaju loše navike, trudnice i djeca trebaju dolaziti na redovne preglede svaka tri mjeseca.

Profesionalno čišćenje zuba predstavlja uklanjanje mekih naslaga sa zuba i desni, a vrlo često i uklanjanje pigmentacija i kamenca naročito kod ljudi koji su skloni lošim navikama.

Ishrana

Pravilna ishrana igra važnu ulogu u očuvanju našeg zdravlja, što se svakako odnosi i na zube. Glavni neprijetelj zuba je šećer, čijom razgradnjom nastaju kiseline , koje oštećuju zub i zubno meso. Presudno je njegovo zadržavanje u ustima, duži period predstavlja veću opasnost. Hranu bogatu šećerima trebalo bi jesti samo uz glavne obroke i u ograničenim količinama, naročito  ljepljivu hranu koja se dugo zadržava na zubima (hljeb, kolači, keks, čips, krekeri i sl.)

Zaslađeni napitci i cucla kod male djece, dovest će svakako do ranih problema, koji mogu negativno uticati na njihovo zdravlje.

Za zdrave zube najbolje je konzumiranje čvrstih namirnica( sirovo voće i povrće) . One utiču na mišiće vilice, te potiču žvakanje i lučenje pljuvačke, koja  štiti zube i smanjuje kiselost u ustima.  Ne samo da zahtijevaju dodatno žvakanje, već  masiraju  desni i čiste  prostor između  zuba. Za lijepe zube jedite  puno luka i peršina – prvo povrće neutralizira djelovanje bakterija, dok drugo osigurava svjež dah.
 Mlijeko i mliječni proizvodi sadrze kalcij i fosfor, koji jačaju strukturu zuba.

Nasljedni faktor

Najveći uticaj nasljedni faktor ima na oblik, veličinu i boju zuba kao i na razvoj vilica. Ako utvrdimo postojanje genetskog faktora na vrijeme, možemo nizom preventivnih i terapijskih mjera smanjiti ekspresiju nepavilnosti ili je čak u potpunosti izbjeći.

Iako je poznata izvjesna povezanost nasljednih faktora i sklonosti ka razvoju karijesa i parodontopatija, genetika nema prevelikog uticaja u nastanku ovih oboljenja, posebno ako se pridržavamo navedenih preventivnih mjera.